|
VISOKI
ČETINARI
Većinom zimzeleno
drveće visine preko 30m. Krošnja piramidalna, prečnika 3-10m. Lišče
četinasto ili ljuspasto, zelene i raznih nijansi sivoplave ili zlatnožute
boje. Plodovi u obliku šišarica doprinose dekorativnosti. Koren dobro
razvijen, o čemu treba voditi računa (udaljenost od objekata). Sade
se na 3-5m odstojanja u jame 1x1x1m. Dolaze u obzir za veće vrtove,
parkove i park šume.
-
JELA
1101. Abies alba Mill.
Ponosita, vita jela u prirodi raste na polusenovitim položajima visokih
planina, kako navodi i Vergilije: 'Abies in montibus altis'. Dostiže
visinu do 50m. Zahteva nezagađen vazduh, visoku vazdušnu vlagu, veliku
količinu padavina, duboka, sveža tla i mala temperaturna kolebanja.
Te uslove ispunjavaju zelene površine izvan gradova: park, šume, planinski
hotelski i memorijalni kompleksi, planinske vikendice. Pogodna kao novogodišnje
drveče, jer joj za razliku od smrče, četine ne opadaju.
-
KAVKASKA
JELA 1102. Abies nordmaniana
Spach. Slična običnoj jeli ali otpornija na gradske uslove.
-
KOLORADSKA
JELA 1103.Abies concolor
(Gord) Engelm. Severnoameričko drvo više od 30 (50)m, guste,
široko kupaste krošnje i snažnog korena. četine duže od četina drugih
jela, srebrne plavo zelene, pa joj pristaje epitet SREBRNA JELA. Relativno
brzo raste. Doživi do 350 godina. Otporna na sušu, vetar i niske temperature.
Skromnih zahteva u odnosu na zemljište. Ne podnosi senku. Najpogodija
jela za gradske uslove. Koristi se za veče vrtove i parkove, pojedinačno
ili u grupama.
-
ATLASKI
KEDAR, SREBRNI KEDAR 1104.Cedrus
atlantica Manetti "Glauca" Carr. Atlas (atlant) je
gorostas koji nosi na plečima zemaljsku kuglu. Atlas je i zbirka geografskih
karata i prvi vratni pršljen i vrsta leptira. Atlas je gorje u severnoj
Africi (Alžir, Maroko) u kojem ova biljka raste od prirode. Robusni
četinar visine do 30(50)m, široke piramidalne krošnje i malo povijenog
vrha. četine u skupinama, ČELIČNOPLAVE, šišarice uspravne, jajaste,
smeđe, dekorativne. Koren snažan, drvo mirisno, koristi se u stolarstvu
i brodogradnji ("Sagradiču šajku..."). Biljka skromnih zahteva,
pogoduju joj krečna tla. Otporna na aerozagađenja. Raste brzo. Sadi
se pojedinačno, ili u manjim grupama, u parkovima i većim vrtovima.
Izuzetno dekorativna biljka.
-
LAVSONOV
PAčEMPRES 1105. Chamaecyparis
lanjsoniana (Mura.) Parl. Do 40m visoko severnoameričko drvo.
Krošnja piramidalna, sa karakteristično povijenim vrhom. Koren dobro
razvijen. Brzo raste. Doživi 500 godina. Voli duboko, sveže tlo, povišenu
vlagu zemljišta i vazduha, kao i polusenku. Otporan na niske temperature.
Dobro podnosi gradske uslove. Ima široku primenu na svim vidovima zelenih
površina. Koristi se kao soliter, ili u skupinama, u drvoredima, biljnim
ogradama i kao šumska kultura. Poseduje brojne varijacije, po visini,
obliku krune i boji, pogodne za manje vrtove.
-
ČEMPRES,
KIPARIS 1106. Cupressus
sempervirens L. 'Pyramidalis' Omiljeni četinar primorskih
oblasti, karakteristične frulaste krošnje. Visok do 30(50)m i širok
do 2m. Koren prodire do 2m dubine. Brzo raste, pogotovu u mladosti.
Doživi 1000 godina. Biljka skromnih zahteva. Izdržava temperature i
ispod -20 °C. Preporučuje se za zaklonjenije, sunčane, položaje na individualnim
zelenim površinama.
-
ARIZONSKI
ČEMPRES 1107. Cupressus
arizonica Greene Drvo visine do 25m poreklom iz južne Arizone.
Krošnja piramidalna, lišče (ljuspe) SIVOZELENO. Otporniji na hladnoču
od običnog čempresa. Dobro podnosi gradske uslove. Kao dekorativna vrsta,
ima široku primenu.
-
LEJLANDSKI KIPARIS 1108.
Cupressocyparis DŽ 'Leylandi' Hibrid čempresa i pačempresa,
od kojih je nasledio najpovoljnija svojstva. Biljka kupaste, do frulaste,
guste krošnje, visine do 20(30)m. Veoma brzo raste. Koren snažan. Bez
naročitih klimatskih i zemljišnih zahteva. Otporna na vetar i gradske
uslove. Primena pojedinačna, ili grupna za veče vrtove i parkove. Jedna
od najidealnijih biljaka za formiranje biljnih ograda.
-
GINKO
1109. Ginko biloba L.
Nije četinar, ali zajedno sa četinarima ubraja se u golosemenice. Biljka
poreklom sa Dalekog Istoka. ŽIVI FOSIL. DRVO IZ DOBA DINOSAURUSA. Nema
je u prirodi, ali je sačuvana uz budističke hramove. Listopadno, dvodomo
drvo visine do 35m, piramidalne krošnje. Muški primerci vitkiji. Listovi
lepezasti, pred opadanje žuti, od davnina koriščeni u lekovite svrhe.
Koren snažan, glavni koren dubok. Plodovi oblika male šljive, srebrnasti,
neprijatnog mirisa, omiljena poslastica Kineza i Japanaca. Biljka pogodna
za velike vrtove, parkove, kolekcije i botaničke bašte.
-
SMRČA 1110.
Picea abies (L.) Karst. Evropska biljka visine 40(50)m, piramidalne
krošnje promera do 8m. četine tamnozelene, bodljive, šišarice do 20cm,
smeđe, viseče, dekorativne. Biljka hladnijeg klimata. Voli sveža, beskrečna
tla, visoku relativnu vlažnost vazduha i polusenku. Zbog plitkog, površinskog
korena sklona vetroizvalama. Koristi se za veče vrtove, parkove, crkvene
porte, groblja, park šume i šume. Sađena linijski na metar i uredno
orezivana, daje izvrsnu biljnu ogradu. Popularno novogodišnje drvče.
-
OMORIKA,
SRPSKA SMRČA 1111. Picea omorika
(Panc.) Purk. Najelegantniji i najlepši evropski četinar. Potiče
iz doba tercijara. Otkrio je Josif Pančič 1875. godine, na planini Tari,
što je izazvalo NAUČNU SENZACIJU. Biljka piramidalne, izuzetno vitke
krošnje, prečnika do 3m i visine do 30 (50)m. četine jasno zelene, sa
naličja beličaste, što celoj biljci daje jedan srebrnast ton. Šišarice
do 5cm, ljubičasto smeđe, kite vrh krošnje. Koren razvijen, razgranat,
više površinski. Zahvalna i skromna biljka. Odlično podnosi gradske
uslove. Idealna gotovo za sve primene. Omiljena u Evropi, gde se koristi
u manjim vrtovima, parkovima, bolnicama, fabrikama, park šumama, gde
njena vitka silueta dolazi do izražaja. Linijski sađena na metar, daje
elegantnu ogradu, koja je ujedno i izvrstan zvučni izolator i zaštita
od aerozagađenja.
-
SREBRNA
SMRČA, BODLJIVA SMRČA 1112.
Picea punsens Engelm. 'Glauca' Prirodni ukras Stenovitih planina
(SAD). Biljka piramidalne krošnje, prečnika do 8m i visine do 20 (30)m.
Zbog izrazito SREBRNASTO PLAVIH četina u narodu pogrešno nazvana srebrna
jelka. Koren razvijen, glavni koren dubok, razgranat. Doživi do 600
godina. Odlično podnosi gradske uslove. Otporna na suv vazduh i letnju
sušu. Podnosi jake zimske mrazeve. Otoprna na vetrolome i snegolome.Nije
ugrožena od divljači. Ne podnosi senku. Primenljiva na svim vidovima
zelenih površina, samostalno, ili u grupama. Zbog uočljive boje zahvalna
za kombinovanje sa drugim biljkama.
-
HIMALAJSKI
BOR 1113. Pinus eDŽcelsa njall.
Svetloljubivo drvo visokih Himalaja, visine do 30(50)m. Krošnja prozračna,
široko kupasta, prečnika do 8m. Grane povijene do zemlje. četine tanke,
duge, kolenasto povijene, srebrno zelene. Šišarice duge čak do 35cm,
smeđe. Koren snažan, dobro razvijen. Brzorastuča vrsta. Cela biljka
dekorativnog, impozantnog izgleda. Otporna na mraz. Dobro podnosi aerozagađenja.
Ne podnosi jako vlažna i jako suva zemljišta. Koristi se kao soliter,
ili u manjim grupama za veče zelene površine.
-
VAJMUTOV
BOR, BOROVAC 1114. Pinus strobus
L. Južnoevropski četinar, visine do 20(40)m, široko kupaste do
kišobranaste krošnje promere i do 10m i tamnozelenih četina. Koren snažan,
glavni koren dubok, razgranat. Godišnji prirast 30cm. Otporan na sušu,
vetar; dobro podnosi gradske uslove. Koristi se pojedinačno, ili grupno
za veče vrtove, parkove, crkvene porte, autoputeve, vetrozaštitne pojaseve,
park šume, šume.
CRNI
BOR 1115. Pinus nigra Arn.Južnoevropski
četinar, visine do 20(40)m, široko kupaste do kišobranaste krošnje promere
i do 10m i tamnozelenih četina. Koren snažan, glavni koren dubok, razgranat.
Godišnji prirast 30cm. Otporan na sušu, vetar; dobro podnosi gradske
uslove. Koristi se pojedinačno, ili grupno za veče vrtove, parkove,
crkvene porte, autoputeve, vetrozaštitne pojaseve, park šume, šume.
-
BELI BOR 1116.
Pinus silvestris L. Biljka evrosibirskih
prostora, visine do 25(40)m, piramidalne do kišobranaste krošnje širine
do 6m. Kora smeđenaranDŽasta, četine plavozelene. Koren snažan. Skromnih
zahteva. Pogodna za parkove i veče vrtove, pojedinačno ili u grupacijama.
Može se kombinovati sa četinarima zelene boje, ili lisčarima. Manje
sastojine pogodne za (pod)sadnju rododendrona.
-
DUGLAZIJA
1117. Pseudotsuga menziesii Franco
četinar poreklom sa zapada Severne Amerike, gde dostiže visinu preko
100m. Krošnja široko piramidalna, promere do 10m, sa deblom do vrha.
Promer samog debla do 4m. Koren snažan sa dubokim, razgranatim glavnim
korenom. četine meke, rastrljane prijatnog mirisa. Viseče šišarice smeđe,
do 6cm. Odgovaraju joj duboka, sveža, rastresita i prozračna zemljišta
kisele reakcije. Dobro podnosi gradske uslove. Zbog brzog rasta uneta
u Evropu kao šumsko drvo. Izuzetno dekorativna, pa se široko koristi
na svim vidovima zelenih površina. Odlična vetrozaštitna vrsta.
-
SEKVOJA,
MAMUTOVAC 1118. Seljuoiadendron
giganteum (Lindl.) Buchh. Ovo divovsko kalifornijsko drvo, dostiže
visinu i do 120m, nazvano je po plemenskom nadimku mestika (Poluindijanca)
DŽorDŽa Gista, koga su čiroki Indijanci zvali SELJUOIAH. Deblo pri osnovi
prečnika do 12m. Krošnja piramidalna, prečnika do 10m. četine plavozelene.
Doživi i do 3500 godina. Koren snažan, stubast, slabo razgranat. Biljka
relativno skromnih zahteva, otporna na gradske uslove. Pogodna za pojedinačnu
ili grupnu sadnju u velikim vrtovima, reprezentativnim zelenim površinama
i botaničkim baštama.
-
TISA
1119. Taxus baccata L.
Dvodomo, u narodu poštovano drvo, široko jajaste krošnje, prečnika do
10m. često žbunasto. Dostiže visinu do 20m i starost do 4000 godina.
U prirodi (Evroazija, severna Afrika) raste na senovitim mestima, ali
dobro podnosi i sunčevu svetlost. Korenov sistem razgranat, sa izraženim
centralnim korenom. četine tamnozelene. Seme obavijeno crvenim arilusom.
Svi delovi tise, osim arilusa sadrže otrovni alkaloid taksin. Nema naročitih
zahteva. Otporna na gradske uslove. Pogodna za vrtove, parkove, crkvene
porte, groblja, etno komplekse. Odlično podnosi orezivanje, pa se još
od vremena renesanse koristi za živice i zelene ograde. Poseduje veliki
broj formi.
|