ČetinariLišćariŠibljePUZAVICERUŽEZELENE OGRADEPERENEUKRASNE TRAVECVETNICELukovice

 

RUŽE

Ružu je KRAljICOM CVEĆA prva nazvala grčka pesnikinja Safo. Ruža je zaista DRAGUlj MEĐU BIljEM, jer sem lepote, ona nam daje sirovine za pravljenje ukrasnih kutijica i figurica, sirovine za proizvodnju soka, slatkog, želea, ratluka, pekmeza, čajeva, sirovine za proizvodnju parfema, mirisnih ulja i vodica. Ruža je vezana za mnoga narodna verovanja. Opevana u mnogim pesmama, opisana u mnogim romanima, naslikana na mnogim slikama, šoljama i tanjirima, izatkana na ćilimima i tapiserijama, izdeljana u drvetu i isklesana u kamenu. Po njoj je nazvan Rodos (ostrvo ruža), Rodopi (planina ruža), ruž, Ružica, rozeta, rožnjača, rozarijum… Sa|ena u Vavilonskim vrtovima, u vrtovima Širasa (|ulistan), Pestuma (biferiljue rosaria Paesti), u Solomonovim vrtovima, vrtovima trakijskog kralja Midasa, u Epikurovom vrtu u Atini…u vrtu carice Žozefine … Kleopatra je kitila sebe i svoje ljubavnike laticama ruža, a Neron je latice posipao po svojim gostima. Zbog ruže je u Engleskoj u 15. veku vo|en tridesetogodišnji rat. U prirodi raste oko 400 vrsta ruža, a hibridizacijom i selekcijom stvoreno je oko 35 000 sorti. Ruže su podeljene u više grupa, od kojih su najznačajnije: puzavice, čajne ruže, buketuše, polijante, minijaturne ruže i ruže stablašice.

  • RUŽE PUZAVICERUŽE PUZAVICE 5101. Rosa scandens Ned. Biljke omiljene za sadnju uz zidove, ograde, stubove, balkone, pergole, slavoluke i zelene tunele. Visoke su 2-8 m, zavisno od sorte. Cvetovi raznih boja, većinom mirisni i skupljeni u cvasti. Glavni period cvetanja jun-jul, ali većina sorti cveta do mrazeva. Sade se na 1-2 m odstojanja. Grane se usmeravaju više horizontalno, što doprinosi obilnijem cvetanju. Grane posle cvetanja orezuju se do zemlje. Redovno zalivanje, okopavanje, plevljenje i povremeno prihranjivanje biće nagra|eno obilnim cvetanjem.




  • ČAJNO HIBRIDNE RU@ČAJNO HIBRIDNE RUŽ 5102. Rosa theahybrida hort.. Najčešće korišćena grupa ruža, kako za sadnju u vrtovima i parkovima, tako i za REZANI CVET. Biljke visoke do 1,5 m. Cvetovi na dugim drškama, krupni, sa brojnim laticama, većinom mirisni, u svim bojama sunčevog spektra. Ove ruže se sade na 60 cm rastojanja (2,7 kom. na m2), orezuju na 10-20 cm početkom aprila. Precvetali cvetovi obavezno se uklanjaju.





  • RUŽE BUKETUŠERUŽE BUKETUŠE 5103. Rosa floribunda hort.. Ruže visine 60-8o cm, sa cvetnim drškama koje nose više cvetova. Cvetovi krupni, mirisni, svih boja, sem zelene, plave i crne. Sade se na 40 cm razmaka, ili 6 komada po m2. Najpogodnija ruža za formiranje ružičnjaka, bordura, i tzv. rondela u parkovima, gradskim baštama, banjama, vrtovima i uz reprezentativen bjekte. Koristi se i kao rezani cvet.





  • RUŽE POLIJANTERUŽE POLIJANTE 5104. Rosa polyantha Carr.. Veoma ljupka grupa ruža. Biljke visoke 40-50 cm, sa obiljem sitnih cvetova, u raznim bojama. Sade se na 30 cm razmaka, ili 11 komada na m2. Pogodne za javne zelene površine, manje vrtove, terase, krovne vrtove i žardinjere.







  • MINIJATURNE RUŽEMINIJATURNE RUŽE 5105. Rosa chinensis 'Minima”. Obuhvataju više grupa ruža, čija visina ne prelazi 25-30 cm. Sade se na 25 cm rastojanja, ili 16 komada po m2. Koriste se za cvetne tepihe, kao deo perenjaka, za sadnju u žardinjerama, saksijama i na grobovima.






  • RUŽE STABLAŠICERUŽE STABLAŠICE 5106. Rosa cauliflora Ned. Ruže dobijene tzv. kalemljenjem u krunu, na visini 1-1,2 m. Kao plemka se mogu koristiti ruže svih grupa, čak i puzavice. Na stablu se formira kruna, koja je najčešće loptasta, ili žalosna, ako se upotrebe puzavice. Ove biljke deluju dekorativno, svečano i upečatljivo. Koriste se pojedinačno, u manjim grupacijama, a najefektnije deluju u špaliru (redu). Pogodne su za saksije ili žardinjere ispred reprezentativnih ulaza i stepeništa. Sade se na 1-1,5 m rastojanja, da bi njihova kruna i neobična lepota došle do izražaja.


    Širina leje sa ružama ne bi trebalo da pre|e 1,2 m (2-4 reda, zavisno od grupe), radi lakšeg održavanja. Izme|u leja najčešće dolazi travnjak. Dužina leja proizvoljna. Ruže će nam se pokazati u svoj svojoj lepoti, ako im pružimo malo nege. To podrazumeva: prolećno orezivanje, redovno uklanjanje precvetalih cvetova, plevljenje, okopavanje, zalivanje, prihranjivanje i bar dva puta godišnje tretiranje insekticidima i fungicidima. I nikad ih nemojte saditi u hladu !!!

HOME * KATALOG-POČETNA * VRH STRANE